Ako se usporedi ova druga fotka M42 sa prvom, vidi se razlika.
Razlika je prisutna i zbog načina snimanja. U prvom slučaju je “white balans” na digitalcu bio podešen na AWB a na drugoj na WHITE FLUORESCENT LIGHT. Čini mi se da je netko rekao da je najbolje ako se stavi na TUNGSTEN LIGHT. I to ćemo probati.

Moj prvi pokušaj fotkanja Siriusa koji je primamljiv budući da je najsjajnija zvijezda!

Fotka Mjeseca. Prije toga je uslijedilo stackiranje nekoliko fotografija i zato se dobila dosta dobra fotkica.

A ovo dolje je u stvari jedna jedina fotka. Dakle, stackiranja nije bilo.

Tko želi vidjeti punu rezoluciju fotografija neka klikne na

http://www.flickr.com/photos/28631880@N06/sets/72157606181945550/

Može biti da je ova druga fotka sa kraterima u stvari jedan “crop”. Ne sjećam se, prošle godine u kasnu jesen je fotkano.

Ove fotke su načinjene s digitalcem Nikon Coolpix L5 afokalnom metodom s teleskopom tipa Newton 200/1000 mm.
Ne može se očekivati neki posebni kvalitet fotke budući da se digitalac držao u ruci i određene vibracije ruke su prisutne. Ali-NIJE LOŠE ISPALO!

Faza Mjeseca: 93%
Teleskop: 80/600 PRO Synta-Skywatcher ED-APO
Digitalac: Canon EOS 450D @ ISO 100
Expozicija: 1/200 s
Datum: 08/03/2009
Mjesto: Bački Monoštor, Srbija
Obrada: Sharpen mask i unsharpen mask u Photoimpact-u.

Faza Mjeseca: 100%
Teleskop: 80/600 PRO Synta-Skywatcher ED-APO
Digitalac: Canon 450D @ ISO 100
Expozicija: 1/200 s
Datum: 08/03/2009
Mjesto: Bački Monoštor, Srbija
Obrada: Sharpen mask i unsharpen mask u Photoimpact-u.

Digitalac: Canon EOS 450D @ ISO 800
Expozicija: 1/3 sec
F broj: F 5.6
Fokalna duzina: 39 mm
Datum: 28/02/2009
Mjesto: Bački Monoštor, Srbija

Expozicija: 4.2 minute (8x30s i 1x20s)
Teleskop: 80/600 PRO Synta-Skywatcher ED-APO
Digitalac: Canon EOS 450D @ ISO 1600
Datum: 25/12/2008
Mjesto: Bački Monoštor, Srbija
Obrada: Stackiranje i obrada sa „Deep Sky Stacker“. Finala dorada u „FastStone Image Viewer“.

Sve su fotke JPG. Probao sam nekoliko i RAW snimaka ali zadovoljavajuce kvalitete nema. Nisu jasne, kao da je neki efekat “blura” prisutan na njima. RAW je odlican za objekte dubokog neba!

Tko želi vidjeti slike u punoj rezoluciji neka klikne na http://www.flickr.com/photos/28631880@N06/sets/72157606181945550/

Zgodne karakteristike ovog fotoaparata su:

- veliki ekran od 3″,

- live view – mogućnost pregleda buduće akcije na 3″ ekranu

- max. rezolucija 4272 x 2848

- 12.2 megapixela

- ISO od 100 do 1600

- nova baterija LP-E5  Napunjena baterija izdržat će 600 snimaka ili 500 ako je uz 50% snimaka korišten blic. Ako je aktiviran Live View, možemo očekivati 200 snimaka.

- isporučuje se uz objektiv Canon EF-S 18-55mm f/3.5-5.6 IS Na ovom objektivu nalazi se stabilizator slike koji se može aktivirati po želji.

Neka pitanja vezana za astrofotografiju Canonom 450D:

1. pitanje: Kakave veze ima modifikacija DSLR-a sa astrofotografijom?

Odgovor: Riječ je o uklanjanju IR / UV filtera koji dolazi iz tvornice ugrađen na vašem DSLR-u.

2. pitanje: Moram li modificirati DSLR ako želim praviti astrofotografije?

Odgovor: Ne moraš ali onda nije idealan za astrofotografiju.

3. pitanje: Koje prednosti ima modificirani DSLR od nemodificiranom u svezi astrofotografije?

Odgovor: Od velike je važnosti valna duljina oko 650μm koja se naziva vodik-alfa (Ha) linija zračenja. Mnogi magline bogata su jonizovanim vodikom i one emitiraju svjetlo na ovoj valnoj duljini. Nažalost, ugrađeni IR / UV filter slabo propušta dolazak ove svjetlosti na senzor čipa. Postoji nekoliko zamjenskih filtera koji još uvijek blokiraju  IC i UV valne duljine, ali ipak propuštaju oko 95% energije Ha.

Po modifikaciji mnogi objekti moći će se fotografirati  koji su u stvari virtualno nevidljivi u tvorničkim DSLR-ima pa čak i ako budete fotkali na dužim ekspozicijama na njima.

Postoji i nekoliko objekata koji su inače vidljivi u tvorničkim DSLR-ima ali koji će zadobiti novi nivo detalja i zanimljivosti kada se načine sa modificiranim DSLR-om.

Još nešto: kada se ukloni IR filter obično se postavi Astronomik UV/IR filter ili BADER.

ASTRONIMIK
http://www.astronomik.com/en/astronomik_l-uv-ir_filter.html

BADER
http://www.alpineastro.com/filters/filters.htm#UV-IR-Cut%20Filter

Toliko za sada. Uskoro slijedi članak o programima korisnim za astrofotografiju a koji dolaze kao software na cd-u uz EOS 450D.

LINKOVI – preporuka za pogledati

1. Filip Lolić (HR) na linku
http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=1736.0

Opisuje svoje prvo astro iskustvo sa Canonon EOS 450D.

2. Na linku
http://ghonis2.ho8.com/rebelmod450d1.html

daju se upute kako treba modificirati 450D. Isti autor nadalje daje fotke nedmodificiranog i modificiranog 450D. Pogledajte:

- nemodificirani http://ghonis2.ho8.com/rebelmod450d12.html

- modificirani http://ghonis2.ho8.com/rebelmod450d15.html

3. Dobro predstavljanje EOS-a 450D na engleskom pogledaj na
http://www.dpreview.com/news/0801/08012404canoneos450dhandson.asp

]]> http://vilov.wordpress.com/2009/01/04/canon-eos-450d-%e2%80%93-predstavljanje/feed/ 0 vilov CANON EOS 450d http://vilov.wordpress.com/2008/12/31/uvod-u-astrofotografiju/ http://vilov.wordpress.com/2008/12/31/uvod-u-astrofotografiju/#comments Wed, 31 Dec 2008 14:20:26 +0000 vilov http://vilov.wordpress.com/?p=22 ]]> Za dobru astrofotografiju je potrebno više stvari. Dakle:

1. Što je dobra astrofotografija?

2. Osnovni „alat”

3. Obrada fotografija

4. Ustrajnost

1. „Što je dobra astrofotografija”

“Postoje dve stvari koje ispunjavaju moj duh sve jačim divljenjem i poštovanjem.To je zvjezdano nebo iznad nas i moralni zakon u nama.Oni su za mene dokaz da iznad mene postoji Bog i u meni postoji Bog” -  Immanuel Kant (1724-1804), njemački filozof.

Doživljaj ovog filozofa je ono što svi dijelimo ako smo ikad pogledali u zvjezdano nebo. Fascinira nas taj golemi prostor, ta sjajna svjetla, taj blještavi Mjesec. Neki od nas imaju sreću pogledati malo detaljnije što to sve krije noćno nebo. I jednom kad pogledaš planete, kratere na Mjesecu, galaksije i magline, dah ti mora zastati. Neki pođu dalje u svojim promišljanjima. Žele bolje vidjeti. I onda odu na sajt npr. teleskopa Hubble http://hubblesite.org/gallery/album/ te se još više fasciniraju. Neki učine tada radikalni potez: usude se i sami pokušati načini fotografiju noćnoga neba i njegovih objekata!

To su vam zaluđenici u svemirska prostranstva! To su filozofi (=ljubitelji mudrosti) jer se dive, to su istraživači i avanturisti. Tko je doista „zaluđen” taj će se ozbiljno dati u nabavku opreme. Eh, taj je oprema važna. Ona nam omogućeuje projicirati u obliku fotografije zvjezdane svjetove. Uspiješ li to načiniti, imaš dobru astrofotografiju.

2. „Osnovni alat”

Želiš li vrhunsku amatersku astrofotografiju napraviti, to ćete koštati. Potreban ti je fotoaparat, teleskop sa stativom, motor za praćenje. Naravno, postoje i jeftinije varijante. Sve treba isprobati.

- fotoaparat

Najbolji su digitalni fotoaparati. Ne bilo koji, nego DSLR-digital single-lens reflex camera – (vidi http://www.bmfoto.co.yu/katalog/shp_category.php?id=11). Interesantno je da firma Canon napravila jednog dslr digitalca koji bi odgovarao astrofotografima. Riječ je o EOS-u 20Da. U njemu je unaprijed uklonjen «UV/IR blocking» filter i time je unaprijeđen kvalitet astrofotografije. Doduše, i u drugim modelima gdje se nalazi dotični filter može se pristupiti naknadnoj modifikaciji odn. ukloniti taj filter.

Zašto su još dobri ovi fotoaparati? Oni pružaju veliku rezoluciju, mogućnost pravljanje RAW snimaka, dugačka ekpozicija…

- teleskop sa stativom

Ako si astronom amater, nabavit ćeš sebi teleskop. Nije svejedno što ćeš uzeti. Vrlo su zgodni za astrofotografiju refraktori APOhromati (više na http://www.teleskop.rs ).Tamo na „ponudi” klikni na refraktore). Jednom kad se uzme teleskop važno je nabaviti sebi i dobri stativ odn. postolje za teleskop. Vrlo je zgodno uzeti stativ oznake HEQ5 jer zahvaljujući njegovoj snažnoj konstrukciji imat ćemo vrlo stabilno postolje a sa tim i dobru fotografiju. Motor za praćenje objekta koji se promatra je također važno imati (više http://www.fonovic.com/snimanje_maglica.html ).

Naravno, pretpostavlja se da astronom amater ima odgovarajući software na računalo koji će mu pomoći vidjeti aktualno stanje objekata na noćnome nebu. Za početak je vrlo dobar besplatni program Stellarim (više http://www.stellarium.org/ ).

3. „Obrada fotografija”

Nakon što se načine fotoaparatom snimci, potrebno ih je obraditi u nekom od programa jer su „sirovi” odn. iz njih se može izvući puno, puno toga. Ima više programa: imamo programe za snimke načinjene webkamerom – „Registax”, digitalnim fotoaparatom – „Deep Sky Stacker” itd.

(više http://temola.com/a/wjki.cgi?AstroSoftware i http://www.rogergroom.com/astronomy/info_deepsky_stacking_programs ) .

Naravno da je potrebno puno vremena savladati osnovne tehnike. Svrha ovog sajta jest u tome da pomogne koliko god može što znači da ću rado skupljati znanje o tehnikama astrofotografije i djelimično ih sam prikazati na svojim primjerima, a djelimično navoditi na izvore.

4. „Ustrajnost”

Imam nekoliko poznanika koji su izjavili da je puno vremena prošlo od prvih koraka u astronomiji do dobre astrofotografije. Stoga ne žuri odn. ne budi strpljiv. „Malim koracima” kao što u filmu „Contact” kaže otac mlade radioastronomkinje Ellie Arroway. Vrijeme je potrebno da se upozna sve ovo gore navedeno ali je vrijeme potrebno i za novac kako bi se nabavila sva ta oprema tako poželjna.

Meni, svakako! Budući da na našem jeziku ne nalazim veliku ponudu vodiča kroz svijet astrofotografije, odlučio sam surfovati internetom i tražiti zanimljive sajtove. Ono što mi se svidi nastojat ću prevesti i naravno-dati i drugima da se time služe.

Na ovom linku
http://www.cloudynights.com/ubbthreads/ubbthreads.php?Cat=

nalazi se tema “Astrophotography and Sketching” koja je prepuna postova vezanih za astrofotografiju. Preporučam svima. To će biti i moja početna stranica.